Da su se među zelenim brijegovima Zagorja, odvijale brojne povijesne intrige i podizale kulturne znamenitosti, zna svaka zelena vlat trave stubičkog kraja. Donja Stubica, s neopisivim kulturnim, povijesnim i arhitektonskim naslijeđem, još uvijek je smaragd, neugrađen u hrvatski turistički identitet. Nekoliko je dvoraca u bližoj i daljoj okolici, od kojih su neki u funkciji, a neki još čekaju kada će njihovim dugim hodnicima zatoptati mnogi koraci. Svježina i blagost zelenih brežuljaka nadomak glavnoga grada privlačila je hrvatske plementaše koji su ovdje mahom podizali svoje rezidencije. Krajem 18. stoljeća, Regina Drašković je podigla dvorac nazvan Stubički Golubovec. Dvorac ima tri krila, oblikovan je kao slovo U, i nosi sve karakteristike kasnobaroknog klasicizma. Najčuveniji je po svojim kalijevim pećima kojima se i danas dive svi. Kapelu je posvetio biskup Maksimilijan Vrhovac, čuven po promociji hrvatske kulture te mnogim kulturno-prosvjetnim, humanitarnim i društvenim ustanovama koje je utvrdio. Dvorac je mijenjao vlasnike i namjene kroz povijest o čemu ćete više moći saznati kada ga posjetite. Danas se u dvorcu nalazi kajkavska biblioteka koja je ovamo premještana 1978. godine iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Od 1989. godine, ovdje djeluje i društvo `Kajkaviana´ koje prikuplja, čuva i prezentira kulturnu baštinu kajkavskoga kraja. Dvorac je prepušten na brigu ovoj udruzi te se ovdje često upriličuju različite kulturne i društvene aktivnosti. Ako odmarate u apartmanu, sobi ili kući za odmor u Donjoj Stubici, ne propustite posjet Golubovcu, lakše ćete upoznati i zavoljeti Zagorje i kajkavske običaje.