Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje prostire se na oko 350 kvadratnih kilometara na području Zagrebačke i Karlovačke županije. Udaljenost od Zagreba do ovog jedinstvenog izričaja prirodne ljepote iznosi tek 30-ak kilometara na jugozapad. Zaštićeno područje leži na brežuljcima Žumberačkog i Samoborskoga gorja s najvišim vrhom Svetom Gerom na 1178 metara nadmorske visine.
Tako veliko područje zapravo je zbir prirodnih i kulturnih ljepota, omiljeno izletište mnogih zaljubljenika u prirodu i nezaobilazan predmet divljenja prolaznika i namjernika. Područje parka obuhvaća čak 132 naselja u kojima živi oko 4000 stanovnika.
Istočni dio parka je niži, a okuplja područje Samoborske gore sa vrhovima Japetić na 871 metara i Plešivica na 780 metara te doline brojnih rječica. Zapadni dio je brežuljkasto područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja koji je dobio ime po starom gradu Žumberku. Žumberak, grad, izgorio je 1793., a ruševine se danas nalaze iznad istoimena sela. To je izrazito krško područje s brojnim ponikvama, spiljama, ponorima i ponornicama, obraslom bukovom i kestenovom šumom. Ono što čini žumberački krajolik izuzetnom i prekrasnim je obilje vode; Žumberak ima ukupno 337 izvora i oko 260 vodotoka. Njihove srebrne niti prepletene s bujnom vegetacijom pretvaraju pejzaž u klupko svježine čijem miru je nemoguće odoljeti.
Još jedna posebnost parka je da na čitavom području od 350 kvadratnih kilometara nema nijednog gradskog naselja, područje je isključivo ruralno.
Park se odlikuje izuzetnom biološkokom raznolikosti, odnosno bogatstvom flore i faune. Ovdje su neke rijetke i zaštićene biljne vrste kao što su uskolisna perunika, blagajev likovac, mekolisna veprina, hrvatski karanfil, europska orhideja, veliki božur i božikovina. Iako zakonom zaštićene, zbog prekomjernog branja ove su biljke i dalje ugrožene. Veliki broj vrsta ptica, poput jastreba kokošara, vodenog kosa, gorske pliske, pjegavog i planinskog daždevnjaka, guštera i zmija, samo su neke od brojnih životinjskih vrsta karakterističnih za bogatu i raznoliku faunu ovog kraja.
Žumberak vodi i buran podzemni život. Čak je 130 speloloških objekata, jama i špilja koje nastavaju šišmiši, otkriveno do danas. Među najpoznatije se ubrajaju Grgosova špilja, te zloglasna jama Jazovka.
Kulturna bogatsva krajolika su nepregledna. Brojna arheološka nalazišta starijeg i mlađeg kamenog doba potvrđuju da je područje parka bilo naseljeno od prapovijesti do danas. Tu se nalaze arheološka nalazišta iz različitih razdoblja. Najranija dosad poznata prošlost kraja seže u starije kameno doba, paleolitik, o čemu svjedoče ostaci logora lovaca na mamute iz Podstražnika. Starije željezno doba ogleda se u naselju i nekropoli Budinjak, jedno od najvećih nalazišta tog tipa u jugoistočnom alpskom prostoru.
Turisti najčešće posjećuju atraktivne ostatke srednjovjekovnih gradova Okića i Žumberka. Unutar granica parka nalazi se i eko-selo Žumberak. Ono predstavlja začetak ruralnog turizma u ovom dijelu Zagrebačke županije. U eko-selu obitava nekoliko vrsta domaćih životinja što je za svakako zanimljiv prizor, posebno za one najmlađe posjetitelje. Tu se nalazi i konjički klub te škola jahanja, a gostima su ponuđene i organizirane vožnje terenskim vozilima, motorima i biciklima. U naselju Sošice nalazi se Etno muzej sa bogatom etnološkom zbirkom Žumberka.
Stoga, ovo područje je idealno za istraživanje u proljeće, ljeto i jesen. Planinarenje, šetnja, lov i ribolov u ovom neoskvrnutom krajoliku pravi su užitak. Restorani razbacani po zaseocima i selima gorja nude okuse tradicionalne domaće hrane, lovačkih i ribljih specijaliteta, zbog kojih, uz plešivičko vino, valja potegnuti do Žumberačko – Samoborskog gorja.
Za posjetitelje Parka prirode prisutne su i tri biciklističke staze: vilinska staza, staza slapova i staza šišmiša. Više od polovice parka prekriveno je šumom, stoga ne čude šumski rezervati Tepec, Palačnik i Stražnik, uz specijalne rezervate poput Gradne, obitavališta pastrva i potočnog raka te Smerovišća, botaničkog rezervata.
Žumberak kojeg već desetljećima muči depopulacija, nepovoljan gospodarski razvoj te relativno slaba prometna povezanost, u eko turizmu vidi mogućnost svog razvoja i nadu u povratak mladih na ove cvjetne livade. Činjenica je da je tim ‘bregima’ teško odoljeti; pogled na zelene padine poziva da se skotrljamo niz njih, da ležimo u travi slušajući šum potočića i poj ptica iz nakrivljenog šumarka u blizini. Svi oni koji su se odmorna tijela, puna trbuha i veselog srca vraćali s izleta Iz Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, znaju da su konačno pronašli rajski kutak za odmor duha i tijela.
Osim vikenda provedenog na Žumberku, park je idealan i za dulji odmor. Smještajni kapaciteti su raznoliki; od hotelskog smještaja do malih kućica za odmor razbacanih po slikovitim zelenim seocima ili eko-selima. Sela poput Sošice, Oštrc, Tomaševci, Kalje, Stojdraga, Cernika, Jurkova i drugih, ili naselja središnje Hrvatske poput Tuhelja, Stubice i Krapine, pa čak i Zagreba, idealni su za najam apartmana koji bi vas dočekao svojom udobnošću nakon lutanja po raspjevanim ‘bregima’ jednog od najljepših krajolika Lijepe naše.