Risnjak - oaza biološke raznolikosti

Tekuću 2010. godinu UN je proglasio Međunarodnom godinom biološke raznolikosti. Na taj način ova svjetska organizacija želi upozoriti i podsjetiti čovječanstvo na važnost očuvanja okoliša te potaknuti slavljenje te paženje Zemlje i svih njenih prirodnih bogatstava. Biološka raznolikost važna je, ne samo zbog preživljavanja ugroženih vrsta, već i ljudskog roda kao takvog.

Crveni popis Svjetske udruge za zaštitu prirode govori o izumiranju 38% promatranih vrsta, od čega 22% svih poznatih sisavaca, 30% vodozemaca, 12% svih ptica, 28% gmazova, 37% slatkovodnih riba, 70% biljaka, a 35% beskralježnjaka je ugroženo, odnosno pred izumiranjem. Ako se takav trend nastavi, do 2050. godine površina od 1,3 milijarde hektara, što je otprilike 1,5 površine SAD-a, izgubit će svoju početnu razinu biološke raznolikosti.

Hrvatska se, također, pridružila obilježavanju Međunarodne godine biološke raznolikosti brojnim akcijama, uključujući i neprestalno podjećanje na bogatstva i raznolikost ovih prostora. Stoga je mjesec svibanj ove godine dobio svoje biološko ime postavši mjesecom leptira apolona (Parnassius apollo). Malo nas je odista čulo za leptira takovog imena, a još manje nas zna ponešto o njegovim značajkama.

Leptir apolon svoj naziv zahvaljuje činjenici da je jedan od naših najljepših danjih leptira. Bijela ili ponekad žućkastobijela krilia ovog ljepotana označena su sa četiri crvena, ili rjeđe žuta, kruga koji mogu imati bijelu točku u sredini. Nalikuju planinarskim oznakama za planinarske staze pa prema nekim mišljenjima one upravo i vuku podrijetlo od oznaka na krilima apolona. Stoga je jasno da apolona susresti možemo u planinskim predjelima na nadmorskim visinama od 500 do 2500 metara. U Hrvatskoj ga možemo pronaći u Gorskom kotaru, na Velikoj i Maloj Kapeli, Ličkoj Plješivici, Velebitu i Dinari.

Nacionalni park Risnjak je jedno od mjesta na kojem možemo svjedočiti nastojanjima prirode, utjelovljene u skladnom nježnom leptiru, da preživi neprestalne mijene kojima je podvrgavamo mi, ljudi. Risnjak se nalazi u Gorskom kotaru, najšumovitijem području zapadne Hrvatske. Područje Nacionalnog parka Risnjak pripada Dinarskom sustavu, točnije nalazi se na području koje spaja Alpe i Dinaride. Ove planine sačuvale su bitno različitu vegetaciju od okolnog područja.

Nacionalni park ima površinu od oko 63,5 km2 te zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Snježnika, uz izvor i gornji tok rijeke Kupe. Proteže se od 290 metara nad morem u dolini rijeke Kupe do 1528 metara koliko iznosi visina najvišeg vrha u masivu Risnjaka, Velikog Risnjaka.Iako je najveći dio površine Nacionalnog parka Risnjak pokriveno šumama, najznačajnija njegova karakteristika je zabravo raznolikost; kako ona klimatska i pejzažna, tako i biološka. Zbog te svoje raznolikosti, Risnjak je 1999. proglašen Nacionalnim parkom.

Na livadama i travnjacima Parka možemo pronaći 11 vrsta ugroženih leptira, a među njima i apolona. Prema nekim istraživanjima njegova populacija u Gorskom kotaru broji samo četrdesetak jedinki. Odrasle jedinke možemo vidjeti u letu u razdoblju od svibnja do rujna. Stoga je upravo sada pravo vrijeme za doživljaj planinskog raja nadomak Jadranske obale. Risnjak ne privlači samo planinare i sakupljače, već i sve one ljubitelje prirode koji pronalaze unutarnji mir i veličinu svoje osobnosti u stoljetnim oblicima i pojavama kojima nas majka priroda podsjeća na svoju snagu, ali i krhkost.

Staze kojima je ispresjecan krajolik Parka nisu ništa drugo doli put poštovanja i pokornosti pred zadivljujućom ljepotom i harmonijom suživota biljnih i životinjskih vrsta na sjecištu dvaju planinskih masiva. Na područu Nacionalnog parka Risnjak sve je prepušteno isključivo djelovanju prirodnih procesa.I Vaša uloga, kao posjetitelja, je da neprimjetno projezdite Parkom ne ostavljajući za sobom nikakve tragove. Ukoliko ga posjećujete prvi put i želite vidjeti najvažnije, pronađite tihu i bajkovitu dolinu Leske na ulazu u Park, Viljsku ponikvu duboku 200 metara, livadu Lazac i Šegine, te prošećite krškim obroncima i vrhovima Risnjaka. Prođite kroz gustu, nepreglednu šumu Smrekovac i predahnite na Bijelim stijenama u svijetu kamenih kukova okruženih prašumom tise stare 1200 godina.

Područje Risnjaka je i danas životni prostor smeđeg medvjeda, vuka i risa kojemu Park duguje svoje ime. Međutim njihova populacija je toliko smanjena, da bi ste se morali smatrati pravim sretnikom ukoliko uočite koju od ovih životinja. Ris je vjerojatno najrjeđa i najskrivenija zvijer koja obitava u Europi. Prema procjenama u čitavoj Hrvatskoj živi tek 160 do 210 vukova. Ipak, najsigurnije je ako Park posjećujete pod stručnim vodstvom.Od svibnja do studenog u sklopu Parka otvoren je planinarski dom koji raspolaže s 55 ležaja.

Smještaj možete potražiti i van granica Parka u mjestima poput Delnica, Crnog Luga, Ravne Gore, Fužina ili na obali u Rijeci, Bakru, Senju, Selcu i drugima. Treking i brdski biciklizam upotpunjeni s iskušavanjem lokalne gastronomske ponude upravo na Risnjaku imaju sve više poklonika svake godine. Bilo da ste krenuli poučnom stazom, planinarskom stazom ili širokim šumskim putem, bilo da ste ljubitelj sportova u prirodi ili prirode same, pronaći ćete iskonsku ljepotu Risnjaka odjevenu u zeleno, ukrašenu pjevom ptica i leptirićima. Osluhnite, udahnite i prođite, čuvajući tako biološku raznolikost te budite svjesni da ste i sami dio nje.