Park prirode Telašćica je, zapravo, dobio ime po uvali Telašćica, iako čitavo područje parka obuhvaća nekoliko prirodnih fenomena.
Sama uvala Telašćica nalazi se na jugoistočnom dijelu Dugog otoka. Uvučena je u kopno oko 8 kilometara, a na svojem južnom, najširem dijelu široka je oko 1,6 kilometara. Zaljev je otvoren prema jugoistoku i gleda na još jednu čaroliju razigrane prirode; otočje i Nacionalni park Kornati. Telaščica ima izuzetno razvedenu obalnu liniju te sadrži 25 uvala, rtova i 5 otočića. Zahvaljujući položaju zaštićenom od udara bure s kopna i juga s otvorenog mora, ona je jedna od najvećih i najbolje zaštićenih prirodnih luka na hrvatskoj obali Jadrana.
Ime Telašćica potječe od latinskog naziva ‘tre lagus’, odnosno ‘tri jezera’. To je zato što se sastoji se od tri dijela međusobno odvojenih suženjima. Oni nose nazive Tripuljak, Farfarikulac i Telašćica. Ta ‘tri jezera’ su zapravo krške ponikve, koje su nakon zadnjeg ledenog doba i odmrzavanja ledenjaka što je za posljedicu imalo podizanje morske razine, potopljene morem.
Još jedan fenomen Parka prirode Telašćica također je usko povezan s podizanjem morske razine pri zadnjoj odledbi. Tako je, naime, nastalo slano jezero Mir. Smješteno je u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora. Povezano je s morem brojnim podzemnim mikropukotinama koje se lako uočavaju za vrijeme plime kada more rastući nadire i tako remeti mir u jezeru ‘Mir’. Ono je dosta plitko; dubina mu ne prelazi šest metara. Obala jezera je najvećim dijelom niska i stjenovita, s brojnim škrapama, iako postoje i male pješćane plažice dovolje za intiman dodir s ovim prirodnim biserom. Ljeti su temperature jezera nešto više nego one okolnoga otvorenog mora, što zbog njegove plitkoće, što zbog zatvorenosti te isparavanja vode. Iz istog razloga voda u jezeru je slanija i to je razlog oskudnog biljnog i životinjskog života u jezeru. Tu se ne morate plašiti da ćete nagaziti na morskog ježinca ili vlasulju, niti će vas opeći meduza. Ali zato ćete lako uočiti glavoča, cipla, brancina, morskog puža, raka samca ili jegulju koji nastavaju ovaj mir.
S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se čuvene dugootočke stijene u najistaknutiji strmac na Jadranskom moru. To su . Strmac negdje doseže visinu od čak 161 metar, a najveće dubine dosiže do 85 metara. Područje je bogato je zanimljivom florom i faunom, a posjećuju ga i zaštićeni dupini, tzv. dobri dupini. Oni su posljednji morski sisavci u Jadranu. Ostale vrste dupina i kitova ovdje borave samo povremeno. Procjenjuje se da u Jadranu živi oko 220 jedinki dobrog dupina. Zaštićeni su od 1995. godine, ali njihov broj svejedno opada.
Na samim stijenama strmca, pod morem, žive različiti koralji, uključujući i ugrožene crvene koralje. Stijene su zanimljive ispod i iznad mora; na strmim liticama raste endemska dubrovačka zečina, a tu je i najsjevernije stanište drvenaste mlječike. Sivi sokol Falco peregrinus i eleonorin sokol Falco eleonore se gnijezde na stijenama, a to je i dom dvjema endemičnim vrstama puževa. Na području strmaca živi nekoliko vrsta ježinaca, veliki broj različitih vrsta riba i rakova, a u podmorskim udubljenjima nalaze se polutamne špilje u kojima obitavaju razne spužve, žarnjaci, koralji…
Park Telašćica se može podičiti i značajnom kulturnom baštinom. Crkvica sv. Antuna Opata u Dugom polju potječe iz 4. ili 5. stoljeća, a u njenoj neposrednoj blizini pronađeni su ilirski grobovi iz oko 1800. godine prije Krista. Uz grobne humke, vapnenice, kamenolome te ostatke rimske Vilu Rustice duge preko 90 metara iz 1. stoljeća, pretpostavka postaje činjenica kako je ovo područje oduvijek privlačilo čovjeka. Iznimna ljepota nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Telašćica nudi i obilje sadržaja za aktivan odmor pa turisti rado prelaze kilometre kako bi konačno dosegnuli rajske obale ove darežljive uvale. To je mjesto za šetnje prirodom, krstarenje, vodene sportove, rekreativni ribolov, foto-safari, vožnju biciklima, trekking te ono njajljepše – ronjenje koje čak ni njaiskusniji ronioci nikada više ne zaborave u životu zbog čarobne ljepote i raznolikosti podmorja.
No Telašćica nije zanimljiva samo turistima. Broj ugroženih vrsta organizama raste iz dana u dan. Stoga ovakav prirodni rezervat predstavlja neprocjenjivo bogatstvo; on je čak i moćno oružje u borbi za očuvanje prirode. Naši i strani znanstvenici, biolozi i ekolozi, proučavaju biljne i životinjske vrste u parku, kako bi razumijevanjem njihovih navika i potreba, pomogli u očuvanju i opstanku raznolikosti života na Zemlji. Pomozite i vi tako što ćete poštovati pravila ponašanja u parku te biti svjesni kako smo ovaj planet tek posudili od naše djece i da ga moramo netaknutog proslijediti u budućnost.